Da li ste čuli za sindrom sagorevanja?

Nemojte misliti da se problemi ovog tipa uvek javljaju drugima. Veoma lako se može svima dogoditi. Sindrom sagorevanja na poslu predstavlja posledicu svakodnevnog, hroničnog i nagomilanog stresa. Kada mu dodate psihofizičku iscrpljenost – eto savršene kombinacije. Zato, ako prekomerno i preterano radite – znajte šta Vas može čekati.

Koji su simptomi sagorevanja na poslu? Stalno ste nervozni. Ne volite to što radite. Idete na posao sa nekim grčem u stomaku. Nezadovoljni ste. Čak i ako se dogodi nešto lepo i korisno, Vi to ne uviđate. Ne vidite svetlo na kraju tunela. Radite zato što morate. Ne pronalazite se ni u jednoj aktivnosti. Dosta Vam je posla, kolega, umora, iscrpljenosti… Samo čekate kraj radnog vremena. Besni ste. A ni sami ne znate zašto. Imate česte promene raspoloženja. Teško Vam je da se koncentrišete. Osećate intenzivnu anksioznost.

Možete imati i niz psihosomatskih tegoba: povišen krvni pritisak, nesanicu, glavobolje i bol u stomaku, povraćanje…

Kako dolazi do sagorevanja na poslu? Najčešće mnogo radite. Radno vreme nije samo 8 sati. Često Vas zovu telefonom i van radnog vremena. Nemate vremena za sebe, porodicu, prijatelje… Ceo život se vrti oko posla. Još ako je plata nedovoljna – eto sigurnog kandidata. Opterećuje Vas prevelika odgovornost i brige. Možete imati i preteranu želju za dokazivanjem.

Koji se sve problemi javljaju kao posledica sagorevanja na poslu? Osoba zanemaruje sopstvene potrebe i želje. U stalnom je konfliktu sa nekim. Ne ume čak jasno ni da definiše šta joj smeta, jer joj smeta sve. Ima sve manje prijatelja i interesovanja van posla. Zbog stalne nervoze i stresa, njena porodica je prva na udaru i gubi se ranija bliskost. Ukoliko je pitate o problemu, ona će ga poricati. Može početi da se povlači. Život postaje moranje. Sve radnje obavlja mehanički i rutinski, bez imalo uživanja. Osoba se oseća ispražnjeno i depresivno.

Dve osobe mogu biti izložene istom poslu i problemima, a ne znači da će obe osetiti simptome sagorevanja. Ono što prethodi sagorevanju jeste emotivna nestabilnost, perfekcionizam, nesigurnost u sebe, emocionalna nezrelost…

Ukoliko primetite ove simptome kod sebe ili bliske osobe, obavezno se javite stručnom licu koje će Vam pomoći. Osoba može i sama sebi pomoći, ali u nekim slučajevima  sagorevanje suviše dugo traje i neophodan je razgovor sa neutralnom osobom.

Neophodan je posao koji nema prekomernih sati, odmor tokom vikenda, ostavljanje posla u kancelariji…U našoj državi je ovaj problem u porastu, jer ljudi rade previše za neku minimalnu platu. Sebi ne mogu priuštiti promenu posla, jer su srećni i ako su ovaj dobili. Radna i sposobna snaga sve više odlazi iz zemlje. Nezadovoljstvo je sve veće.

 

O. B.

diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut

Podeli ovaj tekst.

Ostavite odgovor