Zbog čega sam tako ljuta mama

Zbog čega sam tako ljuta mama? i šta mogu uraditi povodom toga?

Niko od nas nije želeo da postane ljuta mama, bez strpljenja i imalo razumevanja za malu decu. Dok smo bile mlađe, prolazile smo pored „takvih“ mama. Govorile smo kako mi nikad nećemo vikati. U svakom momentu ćemo saslušati svoje dete. U svakom trenutku ćemo biti najbolji prijatelji. Šta se sa tim dogodilo?

Kao da više niste Vi. Mnogo toga je počelo da Vas nervira. Nemate vremena  za sebe. Stalno ste umorni. Stalno brinete, jedva spavate. Sa jedne strane, ne postoji niko koga ćete voleti više i jače od svog deteta. Sa druge strane, niko Vas tako brzo ne može dovesti u crvenu zonu u kojoj bljujete vatru.

Te stvari obično budu sitnice. Brat i sestra se posvađaju, viču, skaču kada je vreme odmora… Njihove emocije budu burne i ne možete da se iskontrolišete. I umesto da smirite situaciju, samo je pogoršate. Krivica Vas izjeda. Volite svoju decu najviše na svetu, ali u kriznim situacijama postajete ljuti i pritisak Vam je 1000.

Ljutnja je uobičajena emocija. Način na koji je ispoljavamo može biti zdrava i nezdrava. Pre svega, trebamo razumeti zašto je osećamo. Ponekad je izazove samo premor i nedostatak sna. Zbog toga, tražite pomoć. Razgovarajte sa partnerom. Kažite mu kako se osećate. Recite mu da Vam je potrebno vreme kada ćete biti sami.

Proverite svoje zdravlje. Određena stanja i bolesti, mogu izazvati manjak strpljenja i ljutnju. Proverite štitastu žlezdu, hormonski status. Porazgovarajte sa lekarom, on će Vam reći šta sve trebate da proverite. Isto tako, ako trpimo bolove – bićemo neraspoloženi i ljuti. Pronađite vremena za vežbanje, jer ćete na taj način izbaciti svu negativnu energiju iz sebe.

Kakva su Vaša očekivanja od dece? Partnera? Sebe? Ukoliko postavite jako visoke ciljeve, bićete nezadovoljni, jer ih retko ili nikada ne možete postići. Umesto toga, svaki cilj podelite u male korake. Na taj način ćete ih lakše postići i imaćete bolju motivaciju. Ne obraćajte pažnju na društvene mreže, jer je tamo sve idealno i savršeno. Takav život niko ne vodi.

Drugačije se organizujte. Malo proberite dnevni raspored. Izbacite sve stvari koje nisu važne. Ne možete funkcionisati, ako ste stalno u desetoj brzini. Ne može se postići baš sve što ste isplanirali za taj dan. Ne tražite od sebe perfekcionizam.

Deca Vam ne moraju pohađati toliko vannastavnih aktivnosti. Kvalitetno vreme ne znači da oni moraju znati tri jezika. Njima je važna igra, razgovor sa roditeljima, osećaj da Vam se mogu obratiti za pomoć kada im je potrebna.

Usporite. Niko Vam neće reći hvala za sve što činite. Prilagodite sebi i deci dnevnu rutinu. Ne možete ispuniti svačija očekivanja. Radite onako kako Vama odgovara i kako je Vama lakše. Rešite probleme koje imate sa partnerom. Ukoliko je u pitanju nešto veliko, potražite savet stručnjaka. Ne gomilajte nerešene probleme ispod tepiha, na taj način će sve biti samo gore.

 

O. B.

diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut

Podeli ovaj tekst.

Ostavite odgovor