kako-vreme-utice-na-vase-raspolozenje

Kako vreme utiče na vaše raspoloženje?

Koliko puta ste imali loš dan, a da niste pronašli nikakav poseban uzrok tome? Ne radi Vam se ništa, lenji ste, samo biste ležali, nervozni ste i razdražljivi, teško se koncentrišete, a nemate nikakvih ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Ukoliko ste ispitali sve, a niste pronašli nijedan uzrok takvog stanja organizma, možda spadate u 20% populacije, koja teško podnosi promene vremena.

Meteoropate su odavno poznate današnjim naučnicima. Zbog toga ćete uz svaku vremensku prognozu, dobiti i „besplatnu“ biometeorološku prognozu. Ona govori o uticaju vremenskih prilika na Vaše tegobe i psihičko stanje.

Svi mi volimo lepo i sunčano vreme. Tada imamo više energije i raspoloženiji smo. Završavamo obaveze koje smo odlagali duži vremenski period. Međutim, čim nastupe nagle promene temperature vazduha, nagli pad atmosferskog pritiska ili nagli porast vlažnosti vazduha, javljaju se i prve tegobe. Loše vremenske prilike često negativno utiču na visoko senzitivne osobe, a posebno na anksiozne i depresivne ljude.

Međutim, naše raspoloženje ne ugrožavaju samo vremenske prilike, već i savremeni način života. Radimo po ceo dan, sedimo u zatvorenim prostorijama, pušimo, jedemo nezdravu i brzu hranu, malo se krećemo i malo šetamo… Udaljili smo se od prirode. Kada nismo na poslu, onda smo u nekom prevoznom sredstvu. Inače, ne bismo postigli ni pola obaveza koje smo sebi zacrtali za određeni dan. Čak i u vreme odmora, sedimo ispred malih ekrana i provodimo vreme na raznim društvenim mrežama.

Ukoliko shvatite da ste meteoropata, nemojte prihvatiti tu „dijagnozu“ i ostati turobni kod kuće. Vaš stav, temperament i karakter i te kako imaju uticaja. Izađite napolje. Prošetajte do prvog parka. Sednite na klupu. Opustite se. Nemojte kriviti biometeorološku prognozu za svaki Vaš problem.

Družite se. Izađite sa prijateljicom na kafu. Otiđite sa decom do prvog parka. Vikend provedite na selu. To ne treba biti nikakva skupa varijanta. Najavite se kod najbliže rodbine i provedite vreme u dvorištu. Sadite cveće, kosite travu, nahranite domaće životinje…

Naučite da se dobro organizujete. Na primer, kada pada kiša i nije Vam ni do čega, možete spremiti stan, čitati knjigu ili učiti za ispit. Kiša Vam ne mora automatski upropastiti sve obaveze.

Razgovarajte sa svojim lekarom. Najveći problem imaju srčani bolesnici, ljudi koji pate od artritisa, reume, bronhitisa i astme. Određene hronične tegobe se mogu pogoršati usled naglih promena. Zbog toga je važno da ih pratite, jer će Vam lekar možda pojačati terapiju u tom periodu.

Nemojte odvojeno posmatrati fizičke i psihičke simptome. Mnogo toga zavisi od načina na koji reagujete na prepreke, probleme, neprijatne situacije…Ukoliko ste stalno negativni ili pod stresom, možete oslabiti svoj imuni sistem i razboleti se.

Naravno, postoje mnoge bolesti koje nećete izlečiti samo pozitivnim stavom. Ali, prevencija je najvažnija. Zbog toga, uskladite vreme za rad, odmor i uživanje. Čuvajte sebe, jer to niko umesto Vas neće učiniti.

O. B.

diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut

Podeli ovaj tekst.

Ostavite odgovor