Kako se partneri odlučuju za razvod?

Nezadovoljstvo u braku je nešto što se ne događa preko noći. Ono traje godinama. Bračni partneri koji su nezadovoljni prolaze kroz različite faze kako poboljšanja, tako i pogoršanja. Česte su nedoumice, negativna razmišljanja, svađe, sukobi, ćutanja… Međutim, retko ko od bračnih partnera zatraži pomoć u ranim fazama nezadovoljstva. Ukoliko i zatraže pomoć stručnjaka, jedan od njih je već pred odlukom o razvodu braka. Dolaze kod psihoterapeuta kako bi dobili potvrdu da su sve pokušali, a zapravo su doneli odluku o razvodu još pre nekoliko meseci.

Sve dok partneri razgovaraju jedno sa drugim, ima nade. Kada partneri razgovaraju o prisutnom problemu, veruju da se nešto ipak može promeniti. Veruju da će ih partner saslušati i da će zajedno naći zadovoljavajuće rešenje. Međutim, ukoliko to stanje potraje, jedan od partnera gubi nadu da će doći do promene. Tada nastupa ćutanje. Iako problemi postoje, o njima se ne razgovara. Stavljaju se pod tepih. Dolazi do međusobnog udaljavanja. Partneri gube bliskost i intimnost. Seksualni odnosi su sve ređi ili ih gotovo i nema. Problematične situacije se proživljavaju drugačije. Sada ih svaki od partnera proživljava sam i o tome ne razgovara. Klupko počinje da se odmotava…

Sve je manje mirnih i iskrenih razgovora. Svaka komunikacija se svodi na kritiku, raspravu, uočavanje negativnih osobina koje nerviraju drugog partnera. U svakoj akciji i svakom ponašanju se vidi nešto negativno, iako nije tako. Deluje kao da je jedan od partnera već odustao. Partner sa kojim smo u sukobu više ne ispunjava naša očekivanja i kriterijume, koje je godinama ispunjavao.

Svađe se pogoršavaju. Kritikovan partner shvata da se nešto događa i traži objašnjenje. Tada sledi paljba: „Drugačiji si! Promenio si se! Ništa više nije kao pre! Ne znam ni zašto smo se uopšte venčali!“ Obe strane su napadnute i svaka se brani na svoj način. Ove svađe su izuzetno emotivne i iscrpljujuće. Ukoliko barem jedan od partnera zaustavi točak, postoji mogućnost da racionalnost preuzme vođstvo. Tada se već pregovara. Svako od partnera iznosi svoje činjenice i viđenje. Oboje traže rešenje i vraćaju se na početak kada su još uvek razgovarali o problemima koji postoje.

Ukoliko se ovaj scenario ne ostvari, partneri su sve bliži razvodu. Jedan od partnera već ozbiljno razmišlja o raskidu. O tome priča sa svojim prijateljima ili bliskom rodbinom. Traži potvrdu svoje odluke. Želi da čuje sledeće: „Da, to je stvarno strašno. I ja mislim da se trebaš razvesti.“ Ovaj period traje određeno vreme, sve dok se jedna strana konačno ne odluči za razvod. Tada može početi haos. Prijatelji i rodbina mogu čak i birati strane. Raskidaju se prijateljstva i bliski odnosi…

U minut do ponoći, bračni partneri se najčešće odlučuju za bračnog savetnika ili nekog drugog stručnjaka. Stručno lice je tada u veoma nezavidnom položaju. U kojem će se smeru će sve odvijati, zavisi od problema kroz koje su partneri prolazili i od njihove spremnosti za praštanje i promenu. Terapeut sagledava koje su snage bračnog para i „hvata se“ za njih. Ukoliko odluka još uvek nije donesena, ima nade za boljitak. Ukoliko su partneri došli samo da im neko treće lice potvrdi razloge za razvod, onda nema svrhe ni započinjati psihoterapiju bračnog para.

Razgovarajte sa svojim partnerom. Nemojte se povlačiti. Ukoliko želite nešto zaista da promenite, nemojte dozvoliti da Vam napad bude jedina odbrana. Saslušajte svog partnera. Ne podižite odmah ton. Brak je institucija dvoje ljudi. Svako od nas ima svojih vrlina i mana. Postoje brakovi koji su toliko loši da se moraju završiti. Postoje brakovi koji mogu postati bolji, ukoliko se partneri zaista potrude. Ukoliko ne možete sami da rešite probleme, obratite se stručnjaku na vreme. Pokušajte sve. Ali, zaista sve. Tek tada možete odustati.

O. B.

diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut

Podeli ovaj tekst.

Ostavite odgovor