Da li Vam je dete gojazno ?

U našoj kulturi je sasvim normalno da se mnogo jede. Jedemo dok gledamo televiziju, pričamo telefonom, šetamo… Pravimo društvo drugima čak i kada nismo gladni. Drugim rečima, jedemo kad god nam je dosadno, kad god smo nervozni ili nezadovoljni.

Ovu lošu naviku prenosimo i na svoju decu. Svako dečije druženje je praćeno nezdravim grickalicama, slatkišima i nezdravim sokovima. Ukoliko toga nema, nema ni dečije žurke. Svojoj deci često nudimo grickalice između obroka, umesto da im ponudimo neku zdravu užinu. Smatramo da je zdravije biti malo „podgojen“. Da li ste razmišljali kako se oseća Vaše dete ukoliko je gojazno?

Neka deca će pokazati svoje nezadovoljstvo, dok će je druga nositi u sebi. Deca se zbog gojaznosti mogu povlačiti u sebe, izbegavati velika okupljanja i druženja. Vremenom mogu smanjiti svoje samopouzdanje, a sa njim se mogu boriti čitavog svog života. Posle određenog perioda deca se čak i mire sa činjenicom da su gojazna i da ne mogu biti toliko uspešna u određenim sportskim aktivnostima, kao njihovi vršnjaci. Nezdrava ishrana im prelazi u naviku i počinju da se ponašaju kao i odrasli – jedu kad god mogu.

Ukoliko Vam pedijatar ukaže na ovaj problem ili ga primetite sami, Vi ste prva osoba koja i te kako može pomoći svom detetu. Evo šta sve možete učiniti kao roditelj:

Planirajte svaki porodični obrok i užinu. Neka oni budu uvek u određeno vreme, u skladu sa rasporedom tokom dana. Pokušajte da spremate zdravu i kuvanu hranu. Jedite svi zajedno-polako, uz priču i dugo žvakanje. Jedite u trpezariji ili kuhinji, a ne pred televizorom.

Izbegavajte žurbu i obroke koje ćete i Vi i Vaše dete samo „zgutati“. Nemojte jesti stojeći. Ukoliko znate da tokom dana imate mnogo obaveza, ustanite ranije ili počnite ranije sa pripremom obroka.

Naučite dete da jede manje porcije i manje zalogaje. Pokažite mu kako se to radi. Naučite ga da uživa u svom obroku i oseti sve ukuse.

Ukoliko je Vašem detetu zabranjeno da jede određene namirnice, nemojte ih jesti pred njim. Pokušajte i Vi zdravo da se hranite. Izbegavajte isprobavanje zalogaja dok se ručak još uvek kuva. Ješćete svi zajedno kada sve bude gotovo. Na taj način ćete uneti manje hrane.

Ukoliko Vaše dete ne voli povrće, unesite ga u njegovu svakodnevnu ishranu tako što ćete ukrašavati hranu. Neka ona bude zanimljiva i šarena. Na taj način će je dete ranije zavoleti.

Izbegavajte nezdrave grickalice i slatkiše. Pripremite zdravu užinu od voća i rendanog povrća. Ukoliko Vaše dete voli sokove, pripremajte ih od sveže ceđenog voća.

Ukoliko Vaše dete ima ozbiljnih problema sa viškom kilograma, obratite se nutricionisti. Stručnjak će u skladu sa detetom, njegovim rezultatima i navikama, napraviti poseban režim ishrane koji ćete pratiti.

Zabranite dugo sedenje ispred televizora ili igranje video igrica. Dete treba da bude aktivno i da se bavi sportom, u skladu sa svojim interesovanjima i zdravstvenim stanjem.

Budite mu podrška u kriznim situacijama. Ukoliko Vaše dete stekne nezdrave navike u ishrani tokom detinjstva, velika je verovatnoća da će ih preneti i kasnije u odraslo doba. Ne želite da se Vaše dete muči sa viškom kilograma čitav život. Zdrava ishrana nije važna samo zbog viška kilograma, već i zbog zdravog načina života. Omogućite to svom detetu. Ključ je umerenost u svemu.

O. B.

diplomirani psiholog i porodični psihoterapeut

Podeli ovaj tekst.

Ostavite odgovor